Veterinarski fakultet

Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju

IZVJE[]E

podneseno

Regional Activity Centre for Specially Protected Areas

(United Nations Environment Programme -
- Mediterranean Action Plan), Tunis

i

Veterinarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb

kao sudionicima u

Provedbi plana za{tite kitova u Sredozemlju

Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju

Veterinarski fakultet, Sveu~ili{te u Zagrebu, Zagreb

Financirali:

RAC/SPA (UNEP/MAP), Tunis, Tunisia

Dr`avna uprava za za{titu prirode i okoli{a Republike Hrvatske, Zagreb

Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, Zagreb

uz sudjelovanje

Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Zagreb

Veterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb

Zagreb, prosinca 1998.

SADR@AJ

Prvi opisi morskih sisavaca u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potje~u jo{ iz 16. stolje}a. Prvo spominjanje sredozemne medvjedice na hrvatskom jeziku bilo je u pjesmi Mavre Vetranovi}a ^av~i}a, 1482.-1576., (Vetranovi} ^av~i}, 1871.), koji je opisao sredozemnu medvjedicu na oto~i}u Sveti Andrija (Sl. 1), pokraj Dubrovnika, a dupina u rije~niku Fausta Vran~i}a (1595). Ipak, prvi znanstveni opisi kitova odnosno dupina u Hrvatskoj potje~u s kraja 19. stolje}a (Kolombatovi}, 1885; Brusina, 1889). Ove vrste kitova su na|ene i opisane u hrvatskim teritorijalnim vodama: obi~ni dupin - Delphinus delphis Linnaeus, 1758; dobri dupin - Tursiops truncatus (Montagu, 1821); glavati dupin - Grampus griseus (Cuvier, 1812); obalni dupin - Phocoena phocoena (Linnaeus, 1758); sjeverna kljunasta ulje{ura - Hyperoodon ampullatus (Forster, 1770); bjelogrli dupin - Globicephala melas (Traill, 1809); crni dupin - Pseudorca crassidens (Owen, 1846); glavata ulje{ura - Physeter catodon Linnaeus, 1758; veliki sjeverni kit - Balaenoptera physalus (Linnaeus, 1758); patuljasti kit - Balaenoptera acutorostrata Lacépède, 1804; crni ledni kit - Eubalaena glacialis (Müller, 1776) (Hirtz, 1922, 1937, 1940; Fink, 1937; Riedel, 1963; Nishiwaki, 1972; Garms i Borm, 1981; Gomer~i} i Huber, 1989; Notarbartolo di Sciara i Bearzi, 1992; Gomercic i sur., 1998) i u listopadu godine 1991. plavobijeli dupin - Stenella coeruleoalba (Meyen, 1833) (Gomer~i} i sur., 1994a). Krupnozubi dupin - Ziphius cavirostris Cuvier 1823 - je tako|er na|en u Jadranskom moru, ali samo u talijanskim vodama (Notarbartolo di Sciara i sur., 1994). Osim spomenutih opisa, tako|er su u hrvatskim vodama Jadrana vi|eni izme|u 1972. i 1992. godine glavata ulje{ura, bjelogrli dupin, obi~ni i dobri dupin, te na vanjskoj granici tih voda i plavobijeli dupin (Beaubrun, 1995). Me|u svim ovim vrstama samo su obi~ni i dobri dupini bili pravi stalni stanovnici Jadrana (Gomercic i sur., 1998). Prije Drugog svjetskog rata broj~ano je prevladavao obi~ni dupin dok danas ovdje `ivi samo dobri dupin (Sl. 2, 3, 4, 5), a sve ostale navedene vrste samo povremeno zalutaju u Jadransko more (Gomer~i} i Huber, 1989; Bearzi i Notarbartolo di Sciara, 1995; Gomer~i} i sur., 1998; Bearzi i sur., 1998).

Sve su vrste kitova u Hrvatskoj za{ti}ene na osnovi zakona od 17. svibnja 1995.

Brojnost populacije dobrog dupina u Jadranskom moru je nepoznata. U stvari, ne postoje podaci o stvarnom broju, gusto}i i sezonskoj raspostranjenosti ove jedine vrste dupina nastanjenih u hrvatskom dijelu Jadrana (Beaubrun, 1995). Jedini broj~ani podaci o dobrim dupinima u ovom dijelu Jadrana odnose se na 106 pojedina~no prepoznatih dupina metodom foto-identifikacije izme|u 1990.-1994. godine u Kvarneri}u u sjevernom dijelu hrvatskog dijela Jadrana (Bearzi i Notarbartolo di Sciara, 1995). Osim toga, postoje podaci o 1 do 4 na|ena mrtva dupina svake godine u vremenu od 1990. do 1997. godine (Gomer~i} i sur., 1998). Tako|er u godini 1993. je vrlo grubo procjenjeno, bez kori{tenih posebnih istra`iva~kih metoda, da u hrvatskom dijelu Jadrana `ivi 150-300 jedinki dobrog dupina (Gomer~i} i sur., 1994).

Sl. 1. Oto~i} Sveti Andrija na kojem je u XV./XVI. stolje}u prvi puta na hrvatskom jeziku opisana sredozemna medvedica. U pozadini se vidi grad Dubrovnik.

Sl. 2. Dva dobra dupina u skoku u vodama Kvarneri}a,
sjeverni Jadran. (Foto: G. Bearzi)

Sl. 3. Samotni dobri dupin u Bakarskoj luci, 1995. (Foto: A. Gomer~i})

Sl. 4. Dobri dupin u blizini otoka Hvara, 1988. (Foto: \. Huber)

Sl. 5. Mladun~e dobrog dupina, du`ine tijela 163 cm, koje se nesretnim slu~ajem utopilo zapetljav{i se u ribarsku mre`u u mjesecu ruju 1994. pokraj Lastova. Istra`ivanje u
laboratoriju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. (Foto: T. Gomer~i})

Glavni cilj istra`ivanja bio je procjeniti, po prvi puta na osnovi prebrojavanja, brojnost populacije (ukupnog broja) dobrih dupina u zimsko doba u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Uz to, istra`ivali smo veli~inu i sastav dupinskih jata, te broj mladun~adi i njihovu prostornu rasprostranjenost u mjesecu prosincu. Tako|er cilj je bio i zabilje`iti prisutnost bilo koje druge vrste dupina ili ostalih vrsta morskih sisavaca.

Svi istra`iva~i su bili s Veterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, dok su svi piloti bili ~lanovi aerokluba "Krila Kvarnera" iz Rijeke. U svakom od ~etri kori{tena zrakoplova bio je barem po jedan izvje`bani istra`iva~, kao i vje{t pilot s iskustvom u pregledavanju morske povr{ine i otoka. Istra`iva~i su bili: prof. dr. Hrvoje Gomer~i}, prof. dr. \uro Huber, doc. dr. Damir Miheli}, dipl. vet. Hrvoje Luci}, apsolvent veterine Tomislav Gomer~i} i apsolventica veterine Martina \uras. Zrakoplovima su pilotirali: Andrej Bagar, Anton Mi~eti}, Zoran Premu{, i Josip @e`eli} (Sl. 6, 7).

Sl. 6. Dio istra`iva~a i pilota u zra~noj luci Grobnik u jutro 27. prosinca 1998. neposredno prije polijetanja. Od desna prema lijevo: student veterine Tomislav Gomer~i}, studentica veterine Martina \uras, doc. dr. Damir Miheli}, pilot Andrej Bagar, pilot Zoran Premu{, prof. dr. \uro Huber i prof. dr. Hrvoje Gomer~i}.

Sl. 7. Dio istra`iva~a i pilota u restoranu zra~ne luke Grobnik na ve~er poslije slijetanja. Od desna prem lijevo: prof. dr. Hrvoje Gomer~i}, pilot Anton Mi~eti}, student veterine Tomislav Gomer~i}, asistent Hrvoje Luci}, doc. dr. Damir Miheli}, pilot Zoran Premu{, s le|a piloti Josip @e`eli} i Andrej Bagar.

Pokusni let je izvr{en zbog treninga istra`iva~a i zbog potrebe isku{avanja i standardizacije kori{tenih metoda rada i zra~nog promatranja dupina. U prethodnom istra`ivanju koristili smo dva jednomotorna visokokrilna zrakoplova: Cessna 172, registarske oznake 9A DDH (H. Gomer~i}, \. Huber, H. Luci}, i pilot A. Mi~eti}) i Citabria CH-10, registarske oznake 9A CAF (T. Gomer~i}, i pilot A. Bagar). Zrakoplovi su bili u neprestanoj me|usobnoj radiovezi i u radiovezi s kontrolom letenja u Rijeci i Puli. Zrakoplovi su bili opskrbljeni s instrumentima za satelitsku navigaciju (Global Positioning System - GPS): Garmin GPS 12 XL Personal Navigator ~ime je omogu}eno to~no odre|ivanje polo`aja zrakoplova i jata dupina. Pokusni let je obavljen 13. prosinca 1998., izme|u 12,¹⁸h i 16,⁰⁴h u sjevernom dijelu Jadranskog mora (Rije~ki zaljev, Kvarneri} i Kvarner). Tijekom leta meteorolo{ke prilike su bile ove: brzina vjetra 0-7 km/h; visina valova 0-10 cm; horizontalna vidljivost 20-30 km; 3/4 obla~nosti neba; temperatura mora 14-15 ^oC; temperatura zraka 7-11 ^oC (Sl. 8). Brzina leta zrakoplova Citabria CH-10 bila je oko 150 km/h, a zrakoplova Cessna 172 oko 200 km/h. Visina leta je bila izme|u 50 i 500 m.

Zrakoplovi su napravili tri do {est krugova iznad svake uo~ene skupine dupina da bi istra`iva~ima i pilotima omogu}ili prebrojavanje `ivotinja te utvr|ivanje sastava jata.

U ovom istra`ivanju, Citabria CH-10 je prona{la tri jata dupina (P1, P2, P3). P1 i P2 su bila u Kvarneri}u izme|u otoka Raba i Cresa. Jato P3 bilo je u Kvarneru izme|u poluotoka Istre i otoka Cresa (Sl. 9). Na osnovi promatranja istra`iva~a i pilota u zrakoplovu Citabria CH-10, jato P1 se sastojalo od dva dupina, jato P2 od jednog dupina i jato P3 od dva dupina. Izme|u 5 i 13 minuta kasnije, drugi zrakoplov (Cessna 172) je stigao na ista mjesta (P1, P2 i P3). Istra`iva~i i pilot u ovom zrakoplovu uo~ili su dva dupina na polo`aju P1, ni jednog dupina na polo`aju P2 i {est dupina (uklju~uju}i jedno mladun~e) na polo`aju P3.

Na osnovi rezultata prethodnog istra`ivanja potvr|eno je da je najpovoljnija visina leta oko 200 m za zra~no promatranja dupina tijekom navedenih meteorolo{kih prilika i brzine leta izme|u 150 i 200 km/h. To je u suglasju s opisima mnogih autora (Ross i sur., 1989; Cockroft i Peddemors, 1990; Yoshida i sur., 1997, 1998; Carretta i sur., 1998; Forney i Barlow, 1998; Würsig i sur., 1998). Pod navedenim meteorolo{kim uvjetima i visinom leta od 200 m iznad povr{ine mora, {irina vidljivog pretra`enog polja (pretra`enog traka, pretra`ene vidljive staze) iznosila je 4 km (2 km na svaku stranu zrakoplova).

Sl. 8. Faks Pomorskog meteorolo{kog centra Dr`avnog hidrometeorolo{kog zavoda u Splitu, Hrvatska s podacima o vremenskim prilikama 13. prosinca 1998.

Sl. 9. Zemljopisna karta sjevernog dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora (Rije~ki zaljev, Kvarneri}, i Kvarner) s prikazanim putanjama zrakoplova Citabria CH-10 (zelena crta) i Cessna 172 (ljubi~asta crta) tijekom prethodnog istra`ivanja u zrakoplovnom paru 13. prosinca 1998., s ozna~enim polo`ajima (P1, P2, i P3) vi|enih jata dupina.

Najmanji stvarni broj dupina na sva tri spomenuta mjesta bio je devet `ivotinja (P1=2 dupina, P2=1 dupin i P3=6 dupina). Ipak, na tim mjestima prvi je zrakoplov uo~io samo pet dupina (56%), dok je drugi zrakoplov uo~io samo osam dupina (89%) od stvarno prisutnih najmanje devet dupina. Na osnovi toga smo zaklju~ili, da pod navedenim meteorolo{kim prilikama i brzine zrakoplova od 150-200 km/h, mi smo u mogu}nosti vidjeti samo oko 56-89% dupina na pregledanoj stazi leta. To zna~i da broj vi|enih dupina svakog pojedina~nog leta mora biti pove}an za 12-80% (u prosijeku 46%) da bi se dobio stvarni broj dupina na promatranoj povr{ini staze leta. To je u suglasju sa zaklju~kom Carretta i sur. (1998), da je broj dupina utvr|en prebrojavanjem iz zrakoplova koji lete u paru istim podru~jem u prosijeku ve}i za 53% nego ako se dupini prebrojavaju samo jednim preletom zrakoplova.

Pregledavanje dupina zrakoplovom u hrvatskom dijelu Jadranskog mora je obavljeno 27. prosinca 1998. Taj dan sunce je iza{lo u 7,²⁶ sati, a za{lo je u 16,²⁴ po lokalnom standardnom vremenu (srednjeeuropsko vrijeme = 1 sat prije srednjeg vremena po Greenwich-u). Tijekom nekoliko prethodnih dana telefaksom smo primali u 6 i 12 sati Meteorolo{ko izvje{}e Pomorskog meteorolo{kog centra Dr`avnog hidrometeorolo{kog zavoda u Splitu s vremenskom situacijom na Jadranu i prognozom za budu}a 24 sata.

Istovremeno smo koristili ~etri jednokrilna jednomotorna visokokrilna zrakoplova (Sl. 10, 11, 12): Cessna 172, registarske oznake 9A DDH (let i zrakoplov A), Citabria CH-10, registarske oznake 9A CAF (let i zrakoplov B), Cessna 150, registarske oznake 9A DAH (let i zrakoplov C) i Cessna 150, registarske oznake 9A DAJ (let i zrakoplov D).

Svi zrakoplovi su bili opskrbljeni s instrumantima za satelitsku navigaciju (Global Positioning System - GPS): Garmin GPS 12 XL Personal Navigator s vanjskom antenom za to~no odre|ivanje polo`aja i vremena nadletanja jata dupina i polo`aja zrakoplova. Kori{teni su tako|er dalekozori, pomorske karte i 35-mm fotoaparati. Za planiranje kursa leta (staze leta) svakog od ~etri zrakoplova, te za obradu podataka i zemljopisnih karata s podacima o stazama letova pojedinih zrakoplova i nalazima jata dupina koristili smo osobno ra~umalo Pentium (Sl. 14, 15) i FUGAWI Moving Map Software for GPS Receivers, Version: 2,18 (1998), i pomorske karte 1:100,000 (DR@AVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT, 1996). Podaci za ovo Izvje{}e su izra~unati uz pomo} programa Fugawi Software (1998) i na osnovi karte "Autokarta Hrvatske 1:500,000" (Birin i [tefanac, 1997). Svi polo`aji zrakoplova i jata dupina su bile zabilje`eni pomo}u GPS instrumenta u geografskim stupnjevima, minutama, sekundama i desetinkama sekundi sjeverne {irine i isto~ne du`ine. Ipak, u ovom Izvje{}u svi su izmjereni polo`aji prikazani samo geografskim stupnjevima i minutama.

Sl. 10. Kori{teni zrakoplovi u zra~noj luci Grobnik, u jutro prije polijetanja. Od desna prema lijevo: Cessna 172, Cessna 150, Cessna 150 i Citabria CH-10.

Sl. 11. Zrakoplov Citabria CH-10 iznad Rije~kog zaljeva s planinom U~kom u pozadini.

Sl. 12. Zrakoplov Cessna 172 iznad Rije~kog zaljeva s tankerskim terminalom na otoku Krku u pozadini.

Sl. 13. Oprema kori{tena za satelitsko navo|enje, Garmin GPS 12 XL Personal Navigator s vanjskom antenom, PC Interface Cable s Cigarette Lighter Adapter i osobno ra~unalo Pentium.

Sl. 14. Garmin GPS 12 XL Personal Navigator i osobno ra~unalo Pentium s prikazom karte Rije~kog zaljeva u programu FUGAWI Moving Map Software.

Sl. 15. Prijenos podataka s GPS ure|aja u osobno ra~unalo u zra~noj luci Grobnik poslije leta.

Sl. 16. Rijeka, najve}a hrvatska luka, pokraj zra~ne luke Grobnik.

Sl. 17. Slijetanje u zra~nu luku Grobnik pokraj Rijeke.

Sl. 18. Slijetanje u zra~nu luku Resnik pokraj Splita.

Sl. 19. Slijetanje u zra~nu luku ^ilipi s Dubrovnikom u pozadini.

Zrakoplov A je bio opskrbljen s fotoaparatom Canon EOS 5000 s AF Canon Zoom 80-200 mm; zrakoplov B s fotoaparatom Nikon N50 s AF Zooms 28-80 i 70-310; zrakoplov C s fotoaparatom Minolta DYNAX 500si s AF Sigma Zoom 100-300 mm, i zrakoplov D s fotoaparatom Minolta X-700 s Quantary Zoom 70-210 mm. Za fotodokumentaciju su kori{teni filmovi Kodak Select Elite Chrome EB ISO 100/21^o, i 400/27^o za dijapozitive, koji su presnimljeni negativ kolor filmovima Kodak Gold GB ISO 200/24^o za izradu fotografija u boji.

Svi su istra`iva~i i piloti brojali dupine u svakom jatu dupina, a najvi{i potvr|eni broj je zabilje`en. Oni dupini koji su bili za oko jednu tre}inu manje du`ine od ostalih dupina ozna~eni su kao mladunci.

Svi su zrakoplovi poletjeli i na kraju se vratili u zra~nu luku Grobnik pokraj Rijeke, ali su u me|uvremenu sletjeli zbog uzimanja goriva na zra~nu luku u Zadru (D), Splitu (C) i Dubrovniku (A i B). Tijekom leta zrakoplovi su bili povremeno u radio kontaktu s centrima za kontrolu leta u Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Svi zrakoplovi su letjeli po unaprijed predvi|enim putanjama. Sve putanje pojedinih zrakoplova su odre|ene tako da se me|usobno {to manje preklapaju. U zabilje`ene putanje pojedinih zrakoplova (u km) nisu uklju~ena 3-6 kru`na nadletanja zrakoplova iznad pojedinih jata dupina. Predvi|eno je bilo u planu istra`ivanja da u slu~aju susreta s nekom drugom vrstom morskih sisavaca osim dobrog dupina bude pozvan najbli`i istra`iva~ki zrakoplov te da nakratko odustane od predvi|ene putanje, kako bi pomogao i sudjelovao u konzultacijama o odre|ivanju `ivotinjske vrste.

Uz pilota (Anton Mi~eti}) tri su istra`iva~a (Hrvoje Gomer~i}, Damir Miheli}, i Martina \uras) bila u zrakoplovu A.

Uz pilota (Andrej Bagar) jedan je istra`iva~ (\uro Huber) bio u zrakoplovu B.

Uz pilota (Josip @e`eli}) jedan je istra`iva~ (Tomislav Gomer~i}) bio u zrakoplovu C.

Uz pilota (Zoran Premu{) jedan je istra`iva~ (Hrvoje Luci}) bio u zrakoplovu D.

Ukupna povr{ina Republike Hrvatske je 88.198 km², uklju~uju}i 31.660 km² povr{ine mora. Vanjska granica hrvatskih teritorijalnih voda prote`e se na 12 morskih milja od hrvatskog kontinentalnog kopna, otoka ili oto~i}a. Hrvatske teritorijalne vode nalaze se izme|u 42<sup>o</sup> sjeverne {irine na jugu i 45<sup>o</sup> i 34' sjeverne {irine na sjeveru. Najve}i dio hrvatske morske me|unarodne granice je u dodiru s me|unarodnim vodama Jadranskog mora, ali je na krajnjem sjeveru u du`ini od 16 km u dodiru s teritorijalnim vodama Republike Slovenije i u du`ini od 25 km s teritorijalnim vodama Republike Italije. U Malostonskom kanalu (Sl. 20) u okolici grada Neuma postoji u du`ini od svega 12 km i me|unarodna morska granica s Bosnom i Hercegovinom, te na krajnjem jugu i 27 km morske granice s Crnom Gorom. Ukupna obalna linija hrvatskog dijela Jadrana iznosi 5.790 km, od ~ega 4.012 km se nalazi na 1.185 otoka i oto~i}a (ukupne povr{ine 3.271 km²), a 1.778 km nalazi se na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od tog broja otoka i oto~i}a samo su 66 trajno naseljena.

Sl. 20. Stari hrvatski grad Mali Ston blizu kraja Malostonskog kanala.

Sl. 21. Nacionalni park Brijuni (Foto: I. Brali}).

Sl. 22. Nacionalni park Kornati (Foto: [. Strikoman).

Sl. 23. Nacionalni park Mljet s Benediktinskim samostanom iz XII. stolje}a smje{tenim na oto~i}u na Velikom jezeru.

Sl. 24. Park prirode Tela{}ica sa slanim jezerom Mir, 1982. (Foto: H. Gomer~i}).

Sl. 25. Nacionalni park Paklenica u planini Velebit neposredno uz Jadransko more.

U hrvatskim unutarnjim vodama nalaze se tri nacionalna parka: Brijuni - 36 km² (Sl. 21); Kornati - 224 km² (Sl. 22) i Mljet - 31 km² (Sl. 23). Uz to postoji i jedan park prirode: Uvala Tela{}ica (Sl. 24) na Dugom otoku. Neposredno uz samo more nalazi se i park prirode i UNESCO-ov rezervat biosfere planina Velebit - 2.274 km² (Sl. 25, 35, 36), nacionalni park Paklenica - 36 km² (Sl. 25), te u blizini grada [ibenika, nacionalni park Krka - 142 km².

Svi otoci i oto~i}i imaju uglavnom sli~nu geolo{ku gra|u jer su prete`no sastavljeni od vapnena~kih stijena i pe}ina. Iznimke su samo otok Susak (Sl. 26) koji je prete`no gra|en od sedimentiranog rije~nog pijeska, te dva vulkanska oto~i}a Jabuka (Sl. 27, 28) i Brusnik (Sl. 29).

Dubina Jadranskog mora postepeno se pove}ava od sjevera prema jugu. Najpli}i dio (20-30 m) hrvatskog dijela Jadrana nalazi se na krajnjem sjeveru uz zapadnu obalu poluotoka Istre i u rije~kom zaljevu (50-60 m). Ju`nije, dubina je Jadrana ne{to ve}a ali uglavnom ne prelazi dubinu od 100 m, osim okolo oto~i}a Jabuka (250 m) i na krajnjem jugu gdje dose`e i do 400 m. Morsko dno je prete`no pjeskovito i muljevito, iako je na pojedinim mjestima {ljunkovito i pe}inasto.

Temperatura vode Jadranskog mora je izme|u 12 ^oC u velja~i i 27 ^oC u mjesecu kolovozu. Glavne morske struje prolaze hrvatskim dijelom Jadrana u sjevernom smjeru iz Jonskog mora.

U Jadranskom moru `ivi 407 vrsta riba ([oljan, 1965; Jardas, 1996) i osam vrsta glavono`aca (Basioli, 1978; Grubi{i}, 1990). Mnoge od njih mogu biti `rtve dupina i slu`iti im kao hrana.

U svrhu ovih istra`ivanja vode hrvatskog dijela Jadrana su podijeljene u obalne i otvorene vode (Sl. 30). Obalne vode imaju povr{inu od 15.254 km<sup>2</sup>, a otvorene vode 16.406 km<sup>2</sup>. Obalne vode uklju~uju sve hrvatske otoke i oto~i}e osim Jabuke - N43<sup>o</sup>16'; E15<sup>o</sup>27'13'' (Sl. 27, 28), Svetca - N43<sup>o</sup>02'; E15<sup>o</sup>45' (Sl. 45), Brusnika - N43<sup>o</sup>00'40''; E15<sup>o</sup>48' (Sl. 29), Su{ca - N42<sup>o</sup>46'; E16<sup>o</sup>31', Palagru`e - N42^o23'40''; E16^o16' (Sl. 46) i njihovih okolnih oto~i}a, te oto~i}a Galijule - N42^o22'53''; E16^o19'58'' (Sl. 47). Obalne vode odgovaraju unutarnjim hrvatskim vodama s time {to je njihova granica oko 5 km prema van, od granice unutarnjih voda, od obale kontinentalnog dijela ili od vanjske obale vanjskih otoka i oto~i}a, izuzev Jabuke, Svetca, Brusnika, Su{ca, Palagru`e i Galijule.

Sl. 26. Otok Susak satavljen prete`no od sedimentiranog rije~nog pijeska.

Sl. 27. Vulkanski oto~i} Jabuka.

Sl. 28. Vulkanski oto~i} Jabuka.

Sl. 29. Vulkanski otok Brusnik (Foto: H. Gomer~i}).

Prebrojavanje dupina iz zrakoplova u hrvatskom dijelu Jadranskog mora obavljeno je 27. prosinca 1998.

Vremenske prilike u 10 sati prije podne u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u prosjeku su bile poluobla~no, bez vjetra na najve}em dijelu Jadrana, a u nekim dijelovima brzina vjetra je bila do 7 km/h; visina valova se kretala u rasponu od 0-10 (mjestimice do 25) cm; horizontalna vidljivost je bila 10-30 km; tlak zraka 1.026-1.028 hPa; temperatura zrak 5-10 ^oC i temperatura mora 13-14 ^oC (Sl. 31).

Zrakoplov A je uzletio u 9,⁰⁹ sati iz zra~ne luke Grobnik te je letio po zadanoj stazi (ljubi~asta crta na Sl. 32, 33a, b, c, d, e). U 9,⁴⁵ na polo`aju N44<sup>o</sup>38'28.9''; E14<sup>o</sup>10'22.9'' zabilje`io je jato dupina A1, a u 10,²⁵ jato dupina A2 (Sl. 37) na polo`aju N43<sup>o</sup>57'48.5''; E14<sup>o</sup>46'41.1''. Jato A1 se sastojalo od dva, a jato A2 od pet odraslih dobrih dupina. Ovaj zrakoplov je preletio 702,6 km prije nego se u 13,<sup>15</sup> spustio na Zra~nu luku Dubrovnik u ^ilipima. Ponovno je poletio u 14,<sup>48</sup>. Tijekom povratka u 15,<sup>52</sup> na polo`aju N43^o54'29.7''; E15^o05'12.0'' zabilje`io je jato dupina oznake A3, u 16,<sup>05</sup> na polo`aju N44^o05'56.0''; E14^o52'51.4'' jato A4, u 16,¹³ na polo`aju N44<sup>o</sup>11'55.0''; E14<sup>o</sup>43'00.9'' jato A5 i u 16,<sup>29</sup> na polo`aju N44^o31'07.6''; E14^o22'47.1'' jato A6. Jato A3 se sastojalo od dva odrasla dupina, A4 devet odraslih, A5 ~etri odrasla, a A6 tri odrasla dupina i dva mladun~eta (Sl. 30). Na povratku ovaj zrakoplov je preletio 538,5 km. U 17,⁰⁵ sletio je na zra~nu luku Grobnik. Sveukupno, letio je 6,⁴⁹ h i 1.241,1 km, od toga 32,9 km iznad kopna i 1.208,2 km iznad mora.

Zrakoplov B je uzletio u 9,¹⁷ iz zra~ne luke Grobnik te je letio po zadanoj stazi (zelena crta na Sl. 32, 33a, b, c, d, e). U 11,⁰⁶ na polo`aju N43<sup>o</sup>41'56.5''; E15<sup>o</sup>45'47.1'' zabilje`io je jato dupina B1, u 11,¹⁷ jato B2 na polo`aju N43<sup>o</sup>39'29.4''; E15<sup>o</sup>48'39.8'' i u 11,<sup>51</sup> jato dupina B3 (Sl. 39) na polo`aju N43^o07'23.6''; E16^o30'47.0''. Jato dupina B1 sastojalo se od 11, a jato B3 od 6 odraslih dupina. Jato B2 sastojalo se od 4 odrasla dupina i 3 mladun~eta. Ovaj zrakoplov je preletio 571,4 km prije nego se u 12,⁵³ spustio na Zra~nu luku Dubrovnik u ^ilipima. Ponovno je poletio u 13,³⁸. Tijekom povratka u 13,⁵⁸ na polo`aju N42<sup>o</sup>45'08.0''; E17<sup>o</sup>43'54.3'' vidio je jato B4, u 15,<sup>18</sup> jato B5 na polo`aju N43^o40'28.2''; E15^o35'25.1'', u 15,²⁰ jato B6 na polo`aju N43<sup>o</sup>41'36.5''; E15<sup>o</sup>33'55.0'', u 15,<sup>51</sup> jato B7 na polo`aju N44^o16'35.3''; E14^o52'06.9'' i u 16,⁰⁴ jato dupina B8 na polo`aju N44^o30'58.2''; E14^o43'50.8''. Jato B4 se sastojalo od pet odraslih dupina i jednog mladun~eta, dok su se jato B5 sastojalo od ~etri, jato B6 od {est, jato B7 od dva i jato B8 od devet odraslih dobrih dupina (Sl. 30). Na povratku ovaj zrakoplov je preletio 486.9 km. U 16,⁴⁰ sletio je na zra~nu luku Grobnik. Sveukupno, letio je 6,³⁸ h i 1.058,3 km, od toga 24,6 km iznad kopna i 1.033,7 km iznad mora.

Sl. 30. Karta obalnih (15.254 km²) i otvorenih (16.406 km²) voda hrvatskog dijela Jadranskog mora (hrvatske teritorijalne vode - 31.660 km²) s vi|enim jatima dobrih dupina dana 27. prosinca 1998. Mala karta: polo`aj Hrvatske (crno) u Europi.

Sl. 31. Faks Pomorskog meteorolo{kog centra Dr`avnog hidrometeorolo{kog zavoda u Splitu, Hrvatska s podacima o vremenskim prilikama 27. prosinca 1998. u 10,⁰⁰ sati.

Sl. 32. Zemljopisna karta hrvatskog dijela jadranskog mora s ucrtanim putanjama istra`iva~kih zrakoplova: zrakoplov A (ljubi~asta crta), B (zelena crta), C (crvena crta)
i D (plava crta).

Sl. 33a. Karta sjevernog dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora s osjen~anim pregledanim povr{inama mora (zrakoplovima pregledane povr{ine) zrakoplova A u ljubi~astoj boji, B u zelenoj, C u crvenoj i D u plavoj boji s ucrtanim polo`ajima vi|enih jata dobrih dupina.

Sl. 33b. Karta dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora s osjen~anim pregledanim povr{inama mora (zrakoplovima pregledane povr{ine) zrakoplova A u ljubi~astoj boji, B u zelenoj, C u crvenoj i D u plavoj boji s ucrtanim polo`ajima vi|enih jata dobrih dupina.

Sl. 33c. Karta dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora s osjen~anim pregledanim povr{inama mora (zrakoplovima pregledane povr{ine) zrakoplova A u ljubi~astoj boji, B u zelenoj, C u crvenoj i D u plavoj boji s ucrtanim polo`ajima vi|enih jata dobrih dupina.

Sl. 33d. Karta dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora s osjen~anim pregledanim povr{inama mora (zrakoplovima pregledane povr{ine) zrakoplova A u ljubi~astoj boji, B u zelenoj i C u crvenoj boji s ucrtanim polo`ajima vi|enih jata dobrih dupina.

Sl. 33e. Karta ju`nog dijela hrvatskog dijela Jadranskog mora s osjen~anim pregledanim povr{inama mora (zrakoplovima pregledane povr{ine) zrakoplova A u ljubi~astoj boji i zrakoplova B u zelenoj boji s ucrtanim polo`ajem vi|enog jata dobrih dupina.

Sl. 34. Kr~ki most 27. prosinca 1998. u 9,³³ sata prije podne.

Sl. 35. Novi Masleni~ki most 27. prosinca 1998. u 10,⁵⁶ sati prije podne s Parkom prirode i rezervatom biosfere UNESCO-a Velebitom u pozadini. Ispred mosta se vide ru{evine prija{njeg mosta kojeg su sru{ile jedinice Jugoslavenske armije dana 21. studenog 1991.

Sl. 36. Pa{ki most 27. prosinca 1998. u 11,⁰⁸ sati prije podne s Parkom prirode i rezervatom biosfere UNESCO-a Velebitom u pozadini. U okolici ovog mosta bilo je prije njegovog bombardiranja i raketiranja godine 1992. od strane Jugoslavenskog zrakoplovstva posljednje poznato stani{te sredozemne medvjedice u Jadranskom moru.

Sl. 37. Neki od dupina iz jata A2.

Sl. 38. Neki od dupina iz jata B1.

Sl. 39. Neki od dupina iz jata B3.

Sl. 40. Neki od dupina iz jata C1.

Sl. 41. Dupin s polo`aja D1.

Zrakoplov C je uzletio u 9,²² iz zra~ne luke Grobnik te je letio po zadanoj stazi (crvena crta na Sl. 32, 33a, b, c, d). U 11,³⁰ na polo`aju N44<sup>o</sup>13'10.3''; E15<sup>o</sup>06'36.8'' zabilje`io je jato dupina C1 (Sl. 40). Ovo jato se sastojalo od {est odraslih dupina i jednog mladun~eta. Ovaj zrakoplov je preletio 432,5 km prije nego se u 12,²⁸ spustio na Splitsku zra~nu luku u Resniku pokraj Trogira. Ponovno je poletio u 13,³¹ i u 15,⁴² zabilje`io je jato C2 na polo`aju N44^o33'36.4''; E14^o46'39.6''. Ovo jato se sastojalo od ~etri odrasla dupina (Sl. 30). Na povratku ovaj zrakoplov je preletio 431,9 km. U 16,³² sletio je na zra~nu luku Grobnik. Sveukupno letio je 6,⁰⁷ h i 864,4 km, od toga 21,0 km iznad kopna i 843,4 km iznad mora.

Zrakoplov D je uzletio u 9,¹⁸ iz zra~ne luke Grobnik te je letio po zadanoj stazi (plava crta na Sl. 32, 33a, b, c). U 10,³⁰ na polo`aju N45<sup>o</sup>10'54.9''; E13<sup>o</sup>33'37.9'' zabilje`io je jato dupina D1 (Sl. 41), koje je ~inio samo jedan odrasli dupin. Ovaj zrakoplov je preletio 455,2 km prije nego se u 12,⁴² spustio na Zra~nu luku Zadar u Zemuniku. Ponovno je poletio u 13,⁰⁷ i u 13,⁵⁷ zabilje`io je jato D2 na polo`aju N43^o39'27.1''; E15^o37'06.3''. Ovo jato se sastojalo od {est odrasla dupina i jednog mladun~eta (Sl. 30). Na povratku ovaj zrakoplov je preletio 382,2 km. U 16,²⁰ sletio je na zra~nu luku Grobnik. Sveukupno letio je 6,³⁷ h i 837,4 km, od toga 32,3 km iznad kopna i 805,1 km iznad mora.

Zbirni prikaz vi|enja svih jata dupina na dan 27. prosinca 1998. godine je prikazan u tablici 1. i na slikama 30, 32, 33a, b, c, d, e.

Sva ~etri zrakoplova su letjela zajedno ukupno 26 sati i 11 minuta, te su preletjeli ukupno 4.001,2 km. Od toga su 110,8 km letjeli iznad kopna, a 3.890,4 km iznad mora. Kako je pregledavana povr{ina ({irina mora pregledavana iz svakog zrakoplova) bila {iroka 4 km (2 km sa svake strane zrakoplova) sva ~etri zrakoplova zajedno su ukupno pretra`ili 15.561,6 km<sup>2</sup> povr{ine hrvatskog dijela Jadrana. Me|utim, kako su se pregledane povr{ine ipak djelomi~no na brojnim mjestima preklapale (ljubi~asto, zeleno, crveno i plavo zasjenjenje na slikama 33a, b, c, e) to je stvarna ukupna pregledana povr{ina razli~itih dijelova morske povr{ine bila samo 14.507,4 km<sup>2</sup>, jer je ukupno 1.054,2 km<sup>2</sup> iste povr{ine bilo pregledano iz vi{e zrakoplova. Nadletanje zrakoplova iznad svakog od 18 jata dupina (3-6 krugova) u prosjeku je trajalo 3 minute i 46 sekundi (najkra}e 2 minute, a najdu`e 14 minuta).

Tablica 1. Vi|ena jata dupina 27. prosinca 1998. u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, kronolo{ki poredana (dvostruko uokvirena jata su imala brzinu gibanja oko 3,5 km/h, ali su se njihove veli~ine me|usobno razlikovale vi{e nego dvostruko pa smatramo da su to razli~ita jata; osjen~ana jata su vjerojatno ista jata vi|ena dva puta)

Premda su brojne vrste kitova - obi~ni dupin, dobri dupin, plavobijeli dupin, glavati dupin, obalni dupin, sjeverna kljunasta ulje{ura, bjelogrli dupin, crni dupin, glavata ulje{ura, veliki sjeverni kit, patuljasti kit, crni ledni kit i krupnozubi dupin (Hirtz, 1922, 1937, 1940; Fink, 1937; Riedel, 1963; Nishiwaki, 1972; Garms i Borm, 1981; Gomer~i} i Huber, 1989; Notarbartolo di Sciara i Bearzi, 1992; Gomer~i} i sur., 1994a; Notarbartolo di Sciara i sur., 1994; Gomercic i sur., 1998) bile na|ene i opisane u Jadranu, 27. prosinca 1998. izme|u 9 sati u jutro i 5 sati poslije podne mi smo na 45% povr{ine hrvatskog dijela Jadrana vidjeli samo dupine vrste dobri dupin. Tijekom navedenog vremena nismo vidjeli ni jednu drugu vrstu morskih sisavaca. To potvr|uje da je od svih vrsta sisavaca danas stalni stanovnik u Jadranskom moru samo dobri dupin (Gomer~i} i Huber, 1989; Bearzi i Notarbartolo di Sciara, 1995; Bearzi i sur., 1998; Gomer~i} i sur., 1998).

U istra`ivanju broja dupina u nekoj populaciji postoje dva pokazatelja koja upu}uju da je neko jato vi|eno dva puta ili da je ponovno vi|eno (Carretta i sur., 1998). Prvi se odnosi na razmak izme|u jata i brzinu kretanja jata. Dva vi|ena jata dupina se smatraju razli~itim ukoliko bi brzina kretanja jata trebala biti ve}a od 3,5 km/h (izme|u 1 i 6 km/h) (Cockcroft i sur., 1992; Mate i sur., 1995) da stignu s podru~ja prvog vi|enja do podru~ja drugog vi|enja. Prosije~na brzina kretanja jata obalnih dobrih dupina u Ju`noj Africi je 3.5 km/h (Cockcroft i sur., 1992). Drugi pokazatelj se odnosi na utvr|enu veli~inu upitnih jata. Ako je razlika veli~ina dva dostatno bliska jata vi{e nego dvostruko ve}a, smatra se da se radi o dva razli~ita jata. Me|utim, ako je razlika u broju jedinki tih jata (na istom mjestu ili dostatno me|usobno blizu) manja od dvostruko, smatra se da se radi o istom ponovno vi|enom (resighted ili recaptured po Carretta i sur., 1998) jatu dupina. Prema tim pokazateljima (pokazateljima za razlikovanje mogu}e ponovno vi|enog istog jata) od 18 jata koja smo ukupno vidjeli - jata oznake A2 i B5 - bila su ponovno vi|ena (tablica 1). Zbog toga, jata dupina oznake A2 i B5 nisu uzeta u obzir u daljnjim prera~unavanjima. Tako smo 27. prosinca 1998. u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ukupno vidjeli 16 razli~itih jata dobrih dupina s ukupno 80 razli~itih odraslih dupina i 8 razli~itih mladunaca dobrog dupina. Carretta i sur. (1998) su utvrdili upotrebom mark-recapture analizom da broj dobrih dupina utvr|en pojedina~nim pregledavanjem iz zrakoplova mora biti pove}an za 53% da bi se dobio stvaran broj dupina na pretra`ivanom podru~ju. To su utvrdili metodom upotrebe dva zrakoplova (tandem aerial surveys method) koja su pretra`ivali isto podru~je s malim vremenskim razmakom. To se gotovo u potpunosti poklapa s na{im istra`ivanjem, u kojem su dva jata dupina svako vi|eno po dva puta. U jatu A2 pet dupina je bilo izbrojena prilikom prvog preleta zrakoplova, a 5 sati i 40 minuta poslije, prilikom ponovnog preleta zrakoplova bilo je izbrojeno devet dupina u jatu A4 (vjerojatno isto jato kao i jato A2). Prilikom preleta jednog od zrakoplova utvr|eno je da se jato B5 sastoji of ~etri dupina, ali 1 sat i 21 minutu prije, prilikom preleta drugog zrakoplova utvr|eno je da se jato D2 (vjerojatno isto jato kao i jato B5) sastoji od sedam dupina. To zna~i da prilikom dvostrukog pregledavanja (tandem surveys) nekog jata dupina A2/A4 broj dupina je bio 80% ve}i nego prilikom prebrojavanja samo iz jednog zrakoplova. Sli~no je bilo i kod dvostrukog pregledavanja drugog jata B5/D2 kada je broj vi|enih dupina bio 75% ve}i nego prilikom prebrojavanja iz samo jednog zrakoplova. Na osnovi na{eg prethodnog istra`ivanja i dvostrukog pregledavanja jata A2/A4 i B5/D2 razvidno je da prebrojavanje u paru (dvostruko pregledavanje; tandem surveys) u prosijeku daje 61,8% ve}i broj dupina u jatu nego ako se jato pregledava samo jednim nadletanjem zrakoplova. Carretta i sur. (1998) iznose da je u prosijeku to 53% vi{e nego ako se prebrojava samo jednom. Kako je na{a kori{tena metoda pregledavanja iz zrakoplova (let na visini od oko 200 m i prosije~ne brzine zrakoplova od 158 km/h) i odre|ivanje broja dupina vrlo sli~na metodi koju su koristili Carretta i sur. (1998) - let na visini od 213 m i brzine zrakoplova od 185 km/h - mi smo prihvatili da utvr|en broj dupina jednokratnim preletom zrakoplova treba pove}ati za samo 53% da bi se dobio stvarni broj dupina na pretra`enoj povr{ini mora.

Sl. 42. Otoci Ilovik (desno) i Sv. Petar (lijevo) na spoju Kvarneri}a i Kvarner. U pozadini (lijevo) vidi se otok Silba na koji je godine 1990. more izbacilo mladun~e velikog sjevernog kita, dugo 11 m.

Sl. 43. Planina Biokovo na ju`nom dijelu hrvatske jadranske obale u pozadini Makarske rivijere. U pozadini se vidi poluotok Pelje{ac.

Sl. 44. Komi`a, gradi} na zapadnoj obali otoka Visa s razvijenim ribarstvom u kojem `ive brojni ribari.

Sl. 45. Oto~i} Kamik i otok Svetac s vulkanskim otokom Brusnikom u sumaglici. Ovdje postoje brojne {pilje u kojima su nekada obitavale sredozemne medvjedice.

Sl. 46. Palagru`a najistureniji hrvatski otok. U prolje}e i ljeto godine 1993. tamo je u dva navrata vi|ena sredozemna medvjedica.

Sl. 47. Oto~i} Galijula najju`niji dio hrvatkog tla na polo`aju N42^o22'53; E16^o19'58'' i prof. dr. Hrvoje Gomer~i}, pisac ovog Izvje{}a. U pozadini se vidi Palagru`a. (Foto: T. Gomer~i}).

Sl. 48. Poluotok Prevlaka s rtom O{tra (N42^o23'24'';E18^o32'24''), najju`niji dio kontinentalne Hrvatske. U pozadini se vidi ulaz u Bokokotorski zaljev i Crnogorska obala s planinom Lov}enom (1.749 m) pod snijegom.

Za izra~unavanje ukupnog broja dupina na pregledanoj povr{ini Jadranskog mora, zbrojili smo sve na{e vi|ene dupine, osim dupine iz jata A2 i B5 (smatramo da su vi|eni dva puta) i jata D2 i A4 (brojana su dva puta; tandem aerial surveyed). Zbroj je bio 72 dupina u 16 jata, pa smo taj broj pove}ali za 53%, {to daje 110 dupina u 24 jata. Ako tome dodamo dupine iz jata D2 i A4 (brojana su dva puta; tandem aerial surveyed), to ukupno iznosi 126 dupina (uklju~uju}i 12 mladunaca) u 26 jata. Na osnovi ovog izra~unavanja i na{ih podataka (tablica 1) mo`emo zaklju~iti da je na pretra`enoj povr{ini Jadranskog mora (14.507,4 km²) bilo 126 dobrih dupina i da je od tog broja bilo 10% mladunaca, te da su bili skupljeni u 26 dupinskih jata.

Ukupna povr{ina hrvatskog dijela Jadranskog mora je 31.660 km². Povr{ina Jadrana pregledana iz zrakoplova ~ini 45,8% povr{ine ukupne povr{ine hrvatskog dijela Jadranskog mora. Ako izra~unamo broj dupina za ~itavu povr{inu hrvatskog dijela Jadran, mo`emo o~ekivati da je u ~itavom hrvatskom dijelu Jadrana 27. prosinca 1998. `ivjelo 57 jata dobrih dupina s 249 odraslih dupina i 26 mladunaca (ukupno 275 jedinki), prosje~ne veli~ine jata od 4,8 `ivotinja.

Povr{ina hrvatskih obalnih voda je 15.254 km², a otvorenih voda 16.406 km². Sve hrvatske teritorijalne vode koje se nalaze dalje od 5 km od vanjskih hrvatskih otoka u ovom izvje{}u su svrstane u otvorene vode. Iz zrakoplova je pregledano ukupno 11.752 km² (77%) obalnih voda, dok je istovremeno pregledano svega 2.755 km² (16,8%) otvorenih voda. Sva vi|ena jata dupina su bila u obalnim vodama osim jata A2, koje je bilo u otvorenim vodama 19,0 km od najbli`e obale Dugog otoka. U jatu A2 smo vidjeli pet odraslih dupina, ali 5 sati i 40 minuta poslije ovo je jato bilo vi|eno ponovno u obalnim vodama i ozna~eno je bilo kao jato A4 (tablica 1). Stvarni broj dupina u ovom jatu (A2/A4) bio je devet odraslih jedinki. Na osnovi naprijed navedenih prora~una u mogu}nosti smo navesti da je ukupni broj dupina u pregledanim (77%) obalnim vodama bio 114 odraslih dobrih dupina i 12 mladunaca u 26 jata, ili 148 odraslih i 16 mladih u 34 jata u ~itavim (100%) obalnim vodama.

Stvarni ukupni broj dupina na pregledaoj povr{ini otvorenih voda (16.8%) bio je devet odraslih `ivotinja u jednom jatu ili prera~unato 54 odrasle `ivotinje u 6 jata u ~itavim (100%) otvorenim vodama.

Ako posebno izra~unamo broj dupina u obalnim i posebno u otvorenim vodama mo`emo o~ekivati da je na dan 27. prosinca 1998. godine u ~itavim hrvatskim teritorijalnim vodama, odnosno u hrvatskom dijelu Jadranskog mora `ivjelo 40 jata dobrih dupina koja su se sastojala od ukupno 202 odrasle `ivotinje i 16 mladun~adi (ukupno 218 jedinki), a da je prosje~o jato imalo 5,5 dupina.

Ova procijena broja dupina je u suglasju s na{im vrlo grubim procjenama (Gomer~i} i sur., 1994) o broju dupina u godini 1993. kada smo procjenjivali da u ~itavom hrvatskom dijelu Jadrana `ivi 150-300 jedinki dobrog dupina.

Od ukupnog broja jata dupina 31,3% ima jedno ili vi{e mladunaca.

Procjenjena gusto}a dobrih dupina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora je 10,75/1.000 km² u obalnim vodama i 3,3/1.000 km² u otvorenim vodama.

Na kraju ove rasprave isti~emo da je veli~inu i sastav odre|enog jata dupina gotovo nemogu}e to~no fotodokumentirati zbog nemogu}nosti da se sve `ivotinje jednog jata u istom trenutku na|u na povr{ini vode i u istom kadru.

Dana 27. prosinca 1998. vidjeli smo 16 razli~itih jata dobrih dupina (Tursiops truncatus) koja su se sastojala od ukupno 80 jedinki odraslih dobrih dupina i 8 njihovih mladunaca na 45,8% od ukupne povr{ine hrvatskog dijela Jadranskog mora.

Iz toga smo izra~unali da se na toj povr{ini (14.507,4 km²) nalazilo 114 odraslih dobrih dupina i 12 mladunaca u 26 jata. Izra~unali smo da se u ~itavom hrvatskom dijelu Jadranskog mora (31.660 km²) nalazilo u 40 jata ukupno 218 jedinki (202 odrasle `ivotinje i 16 mladunaca).

U zimsko doba mladun~ad dupina ~ini 10% populacije, dok 31,3% jata dupina ima jedno ili vi{e mladih koji su za oko jednu tre}inu kra}i od du`ine odraslih jedinki. U to doba prosje~no je bilo 5,5 dupina u jednom jatu.

Procjenjena gusto}a dupina u hrvatskim obalnim vodama je bila 10,75 dupina na 1.000 km², a u otvorenim vodama svega 3,3 dupina na 1.000 km².

Samo jedno jato dobrih dupina je na|eno u otvorenim vodama, 19,0 km udaljeno od najbli`eg kopna, ali i to jato je nakon 5 sati i 40 minuta bilo u obalnim vodama. Sva ostala vi|ena jata dobrih dupina su bila u unutarnjim vodama ili manje od 5 km od obale.

Nije opa`ena niti jedna druga vrsta morskih sisavaca.